bajo el auspicio del ILV, A.C.
Tomela'tájto̱lNáhuatl de Mecayapan y
|
Tomela'tájto̱l mocaqui Mecayapan hua̱n Tatahuicapan huan sequin altepemej yej najna'san ipan estado de Veracruz. Yej cha̱ntitoquej Pajapan achi se'pa itajto̱lmej, malej iga na̱'san ayá̱' táhuel mocaqui quen iga tajtohuaj.
Nipoxmiaquejmej yej nimela'tájtohuaj. Ini̱mej o̱me municipio quipiáj quen 30,000 tocnimej, ijcó̱n quijtohuaj yej taconta̱rojquej ipan año 2000.
Ini̱npa tomela'tájto̱l quipiá t ca̱n sequin nahuatl quipiáj tl ca̱n pe̱hua tájto̱l ihuá̱n tajcotájto̱l. La t ihuá̱n k mocuepaj saltillo ['] ca̱n tami tájto̱l. Tájto̱l yej sequin yej huejca cha̱ntitoquej quijtohuaj ta̱catl nejamej niquijtohuaj ta̱ga̱' . Ono' vocal yej tic-hueyaca̱naj iga tiquijtohuaj (largo de la vocal), ino̱mej vocales mota̱liliá se̱ raya itampa cua̱' mojcuilohua. Ijquí̱n mojcuilohua ista' 'sal' ihuá̱n ista̱' 'blanco'; panoj 'pasó' hua̱n pano̱j 'pasará'.
Sequin yej tajtohuaj náhuatl yej huejca icha̱mej aquipiáj oclusivas yej na̱huatij ipan totoscatan, quen la b, d hua̱n g. Tejamej tiquijtohuaj babasoti', '(pelo) desordenado', dadapoti' 'roñoso' hua̱n go̱xi, 'trompo (juguete)'. [Mocaqui iga babasoti' tami hua̱n saltillo cua̱' ticaqui mosen-ijtohua ihuá̱n san; babasoti'san. Mocaqui iga go̱xi ayá̱' tami hua̱n saltillo cua̱' ticaqui mojtohua ihuá̱n san; go̱xisan.]
Ini̱npa tomela'tájto̱l tane̱xtiliá siga yej tacaqui no̱ quichihuas quen quichi̱huas yej nemi tajtohua. Matia̱ca̱n quijto̱jnequi iga yej tacaqui no̱ mayahui, mania̱ca̱n quijto̱jnequi iga yej tacaqui ayá̱' yahui.
Cua̱' agaj quijtohua quitamacaquej, aticmatij a̱'yéj tatamaga'. Huel se̱ quitamacaquej sequin, huel sequin quitamacaquej sequin hua̱n huel sequin quitamacaquej se̱. Siga ticaqui agaj quijtohua nimitztamacaquej, aticmatij siga se̱ quitamacaquej sequin, huel sequin quitamacaquej sequin hua̱n huel sequin quitamacaquej se̱.
--Christopher L. Hurst
Tajto̱lmej yej mocaqui nigaj, tajtohuaj ihuá̱n Esteban Pérez Ramírez